Svitkovci
Dijele se na svitkoglavce i kralježnjake. Svi imaju jednu ključnu osobinu: čvrsti elastični štapić koji im se preteže duž tijela (svitak). Kralježnjaci imaju čvrsti svitak- kralježnicu koja je sastavljena od mnoštva kralješka. Kralježnjaci spadaju pod najnaprednije koljeno životinja i dominiraju (prevladavaju) u cijelom svijetu. Svi imaju prohodno probavilo.
5 je razreda kralježnjaka:
- ribe
- vodozemci
- zmazovi
- ptice
- sisavci
Ribe
Ribe su najjednostavniji kralježnjaci. Žive u slatkim i slanim vodama. Dišu škrgama. Kreću se pomoću peraja, plivaćeg mjehura i sluzi. Dijele se na:
- koštunjače (šaran, štuka, som...)
- hrskavičnjače (moeski psi, raže...)
- ostakličnice
- resoperke (živi fosili)
- dvodihalice (živi fosili, žive u vodi, dišu škrgama, ali nekad izlaze na površinu i udišu zrak prokrvljenim plivaćim mjehurom koji ima i ulogu pluća)
Imaju vensko srce koje se sastoji od jedne pretklijetke i jedne klijetke. Imaju arterije (kisik), vene (ugljikov dioksid) i kapilare (malene žilice). Kisik i ugljikov dioksid prenose crvene krvne stanice. Razmnožavaju se vanjskom oplodnjom. Hladnokrvne su životinje (imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu).
Vodozemci
 |
| Probrazba žabe |
Razvili su se od pravodozemaca. Dijele se na bezrepce, repaše i beznošce. Dišu plućima i vlažnom kožom. Škrgama dišu vodozemci koji stalno žive u vodi.
Imaju mozak u lubanji, živce i kralježničnu moždinu u kralježnici, velike oči, bubnjić u uhu, njuh i okus.
 |
| Srce vodozemeca |
Kreketanjem (pomoću glasnica i rezonatora) mužjaci privlače ženke. Za kretanje u vodi koriste plivaće kožice. Mesožderi su. Imaju nečisnicu (mokraća, izmetni otvor i spolne stanice).
Bubrezi im pročišćavaju krv. Srce im ima dvije pretklijetke i jednu klijetku. Dolazi do miješanja krvi. Hladnokrvni su i dvospolci. Razmnožavaju se vanjskom oplodnjom.
Gmazovi
Gmazovi su prvi pravi kopneni kralježnjaci. Jaja čvrste ljuske polažu na kopnu. U srednjem su geološkom dobu gmazovi vladali kopnom kao dinosauri i time bili najveće životinje na Zemlji. Dijele se na ljuskaše (gušteri, zmije, prstenaši), krokodile, kornjače i premosnike.
Koža im je prekrivena čvrstim ljuskama. Građene su od tvari sličnom ljudskim noktima. Kad gušter ili zmija narastu, koža im postane pretijesna pa se moraju presvlačiti. Presvlače kožu u komadu. U krokodila su ljuske na leđima ojačane štitićima. Kornjače imaju čvrsti vanjski oklop.
 |
| Unutarnja građa krokodila (aligatora) |
Gmazovi imaju čvrst kostur. Pošto im trbuh dodiruje tlo kažemo da gmižu. Zmije nemaju udove, a kreću se pravocrtno, valovito ili poput harmonike. Kornjači su rebra i neki kralješci spojeni u oklopu. Oklop je težak pa se kornjače kreću sporije od ostalih gmazova. Kornjače koje su načinom života vezane za kopnene vode imaju plivaće kožice između prstima.
Srce se gmazova sastoji od dvije pretklijetke i jedne, djelomično pregrađene klijetke. Krokodili imaju četverodjelno srce (2 pretklijetke i 2 klijetke). Dišu plućima, u bubrezima im se pročišćuje krv, a štetne tvari izlaze kroz nečisnicu.
Gmazovi su hladnokrvne životinje. Kao i vodozemci, tijekom zime miruju. Živčani im se sustav sastoji od mozga, kralježnične moždine i živaca. Zmije osjećaju miris hvatanjem jezikom i stvaraju otrov u promijenjenim žiljezdama slinovnicama.
Za razliku od vodozemaca i riba, u gmazova je oplodnja unutarnja. Polažu jaja u pijesak. Najveći gušter je komodski varan. Najčešće neotrovne vrste zmija su bjelouška, kravosas i crvenkrpica.
Ptice
Ptice su, uz šišmiše, jedine životinje s kralježnicom koje mogu letjeti, a ujedno su i najbrže životinje. Kako bi mogle letjeti, trebaju imati prilagodbe za to: šuplje kosti, aerodinamičan oblik, kljun, perje, krila, zračni mjehur te prsnu kost koja pomaže kod držanja snažnih letnih mišića. Najstariji ostaci predaka ptica je od praptice. One su imale zube u kljunu, teške kosti, izduljenu glavu, kandže na prednjim i stražnim udovima i dugačak rep s kralješcima.
 |
| Unutarnja građa ptice |
Ptice imaju 3 vrste pera: letno perje (za letenje), pokrovno perje i paperje (za održavanje tjelesne temperature. Neke ptice ne lete pa se zato nazivaju neletačice. One imaju snažnije noge pa mogu brzo trčati (npr. noj i kivi). Neke neletačice imaju plivaće kožice (npr. pingvin).
Mozak ptica je dobro razvijen i zaštićen lubanjom. Kralježnična moždina prolazi kroz kralježnicu. Iz nje se pružaju živci po cijelom tijelu. Za ptice su, od osjeta, najvažniji vid i sluh. Mnoge imaju izvrstan vid, osobito grabljivice kako bi mogle s visine vidjeti plijen.
 |
| Krvotok ptice |
Probavni im sustav počinje kljunom (oblik ovisi o prehrani ptice), zatim hrana ulazi u jednjak. Kod nekih je vrsta ptica jednjak proširen u volju koja služi za mekšanje hrane. Želudac ptica imaju 2 dijela: žljezdani želudac i mišićni želudac (u njemu su kamenčići koji usitnjavaju hranu). Kasnije hrana ulazi u tanko crijevo, gdje se hranjive tvari upijaju u krv, zatim u debelo crijevo iz kojeg neprobavljeni ostaci izlaze kroz nečisnicu.
Srce ptica je četverodjelno (2 pretklijetke i 2 klijetke). Ptice imaju stalnu tjelesnu temperaturu, što znači da su toplokrvne životinje (temperatura tijela im je 40-43°c)
Žive u gnijezdima koja grade od raznih materijala. Mladi ptići koji se odmah mogu dići na noge i hodati zovu se potrkušci, a oni koji neko vrijeme čuče u gnijezdu zovu se čučavci.
Neke ptice žive u jatima. Ptice se dijele i na ptice selice i ptice stanarice. Selice su one koje, kad zahladi, odlaze u toplije krajeve, a stanarice su one ptice koje ostaju na istoj klimi cijele godine.
Sisavci
 |
| Građa sisavaca (mačke) |
Sisavci obuhvaćaju oko 4 000 vrsta i vrlo su raznolika skupina životinja. To su jedine životinje koje su prekrivene dlakom, a svoje mlade hrane mlijekom. Sisavci su na vrhu evolucijske ljestvice životinja, a dijele se na: jednootvore, tobolčare i prave sisavce (plodvaše).
U koži se nalaze žlijezde znojnice i lojnice. Kreću se na 2 ili 4 noge. Neki su sisavci prilagođeni životu u vodi (npr. dupin, kit) pa imaju lažne peraje.
Živčani im se sustav dijeli na mozak, krlježničnu moždinu i živce, koji su raspoređeni po cijelom tijelu. Sisavci su jedine životinje s pokretljivim uškama pomoću kojih primaju zvukove. Kitovi i šišmiši imaju sposobnost pomoću zvuka odrediti udaljenost i velićinu predmeta pred njima.
 |
| Krvotok sisavaca 1 arterija, 2 aorta, 3 plućna arterija, 4 plućna vena, 5 lijeva pretklijetka, 6 lijeva klijetka 7 arterije, 8 vene, 9 donja šuplja vena 10 desna pretklijetka, 11 desna klijetka 12 gornja šuplja vena |
Probavni sustav započinje ustima, nastavlja se u jednjak, želudac te tanko i debelo crijevo s crijevnim otvorom. Sisavci imaju zube prilagođene raznim tipovima prehrane. Prema funkciji su 3 vrste zuba: sjekutići za grizenje, očnjaci za ubijanje i kidanje hrane te kutnjaci i pretkutnjaci za mljevenje hrane. Velićina zuba ovisi o vrsti prehrane životinje.
Srce im se sastoji od 4 dijela: 2 pretklijetke i 2 klijetke. Krvotok je zatvoren i oni su toplokrvne životinje.
Pluća su sastavljena od plućnih mjehurića u kojima se nalazi kisik i krv. Štetne tvari, uz pomoć bubrega, izlaze u obliku mokraće.
Oplodnja se zbiva u maternici i unutarnja je. Tijekom trudnoće nastaje posteljica. Ona služi da plod dobije hranjive tvari i kisik. Majka se brine za svoju mladunčad dok se ne osamostale.
Kod jednootvora se ne razvija posteljica pa mlado napušta tijelo majke još nerazvijeno u mekanom jajetu. Jednootvori su dobili ime po samo jenom otvoru kroz kojeg izlazi mokraća, izmet i jaja (nečisnica). Najviše tobolčara živi u Australiji. Pravi su sisavci rasprostranjeni po cijeloj Zemlji.
