Beskralježnjaci

    



   Životinje se sastoje od mnogo stanica i da bi preživjele, moraju uzimati hranu. Više od 97% životinjskih vrsta su beskralježnjaci. Neki imaju mekano, dok drugi imaju tijelo zaštićeno ljušturom ili oklopom. Beskralježnjaci su prve životinje koje su se pojavile na Zemlji i žive na svim tipovima staništa, od spilja i dubomorskog dna do obronaka najviših planina. Biolozi klasificiraju beskralježnjake u 30-ak glavnih skupina ili koljena. Ovo su 8 među njima:

1. spužve
2. žarnjaci - tijelo žarnjaka sastoji se od 2 sloja stanica, svi žive u vodi
3. plošnjaci
4. oblići
5. mekušci
6. kolutićavci - poputi mnogih beskralježnjaka, tijelo kolutićavaca podjeljeno je na jednake dijelove - kolutiće i segmente
7. člankonošci
8. bodljikaši

Spužve

Najjednostavniji kralježnjaci

   Spužve su se razvile među prvim organizmima na Zemlji. Tijelo im je izgrađeno od stanica koje se međusobno razlikuju prema svojoj ulozi. Njihove stanice ne tvore tkiva te nemaju organa ni organskih sustava. Zbog posebnih, bičastih stanica koje imaju, mnogi zoolozi smatraju da su se spužve razvile od zadružnih bičaša. 

   Spužve su nepokretni ili sjedilački heterotrofni organizmi pričvršćeni za čvrstu podlogu - dno mora ili slatkih voda. Nepravilnog su ili asimetričnog oblika.

Čvrstoća i oblik

    Kao potporu, za razliku od većine ostalih beskralježnjaka, imaju unutarnji skelet sastavljen od mikroskopski sitnih iglica minerala. Mekane su na dodir, primjerice obična spužva, imaju potporni sustav od bjelančevinastih niti (spongin). Čvrste spužve, kao primjerice morska naranča, imaju iglice različitih oblika građene od vapnenca ili kremena.

Tijelo spužava

   Na tijelu spužve se nalaze mnogi mali otvori. U unutrašnjosti se nalazi središnja šupljina koja završava velikim otvorom. Kroz njihovo tijelo struji voda donoseći kisik i hranu (plakton, sitni račići i ostaci organizama). Voda ulazi kroz male, a izlazi kroz velike otvore. Hrana se probavlja pomoću bičastih stanica. Neprobavljeni ostaci izlaze u okolinu kroz veliki otvor. Spužve također imaju mogućnost regeneracije i time "popraviti" oštećene dijelove tijela.

Promjenjiva sumporača

Žarnjaci(rebraši)

   O žarnjacima

   Žarnjaci su mnogostanične životinje koje uglavnom žive u moru. Toj skupini pripadaju:

• hidre
• režnjaci
• koralji
• vlasulje
• moruzgve
• cijevnjaci
• morska perca

Imaju šuplje ili zvonoliko tijelo i usta obrubljena vijencem lovki. Postoji oko 1000 vrsta žarnjaka. Na lovkama imaju osjetljive žarne stanice (po kojima su žarnjaci i dobili ime) koje mogu jako opeći za manja stvorenja, a jače žarne žarne stanice mogu čak i čovjeku donijeti smrt. 

   Hidra je slatkovodna životinja duga oko 2cm. Jednim je krajem priščvršćena za podlogu, a na drugom kraju joj su lovke i usni otvor.

   Žarnjaci imaju zrakastu simetriju tijela, vanjsku probavu, mrežasti živčani sustav, a mogu se razmnožavati spolno i nespolno (pupanjem). Dišu difuzijom plinova kroz cijelu površinu tijela. Žarnjaci mogu biti u formi polipa (pričvršćeni, hidra, smeđa i zelena vlasulja, crvena moruzgva, crveni koralj...) i u formi meduze (kreću se, najviše pomoću morske struje, morska mjesečina, uhati klobuk...). Neki žarnjaci stvaraju zadruge, a , kao i spužve, imaju mogućnost regeneracije. Mnoštvo jedinki na okupu mogu tvoriti velike grebene koje zovemo atoli (vulkanska osnova) .

Crvena moruzgva-polip

Uhati klobuk-meduza

Plošnjaci i oblći

Plošnjaci i oblići su izduljene životinje mekana tijela bez nogu. Mnogi žive u vodi ili tlu, a neki su i paraziti, što znači da žive na ili u drugim životinjama.

Plošnjaci

Plošnjaci imaju plosnato tijelo koje može biti tanko poput papira. Dvobočne su simetrije. Plošnjake obuhvaćaju virnjaci (žive slobodno, u čistim slatkovodnim staništima), metilji i trakavice (paraziti). Svi plošnjaci imaju neprohodno probavilo.

Virnjaci

Virnjak

Virnjaci su tamnosmeđe boje, dugi oko 2 cm. Na glavi pokretnih virnjaka nalaze se osjetila, ticala i jednostavne oči uz pomoć kojih ospituju okolinu po kojoj se kreću te reagiraju na svjetlost, kemijske tvari, traže partnera i sl. U tom se prednjem dijelu nalaze nakupine živčanih stanica koje nazivamo gangliji (preteča mozga kod naprednih životinja). Od ganglija se u nekih virnjaka protežu živčane vrpce prema stražnjem dijelu te se cijeli sustav naziva vrpčasti živčani sustav. Probavni sustav počinje ustima na koja se nastavlja ždrijelo i jednostavno razgranato crijevo. U crijevu započinje vanjska probava, zatim se dovršava unutar stanica. Svi neprobavljeni ostaci izbacuju se kroz usta koja su jedini otvor na tijelu. Virnjaci su dvospolci i pri razmnožavanju dolazi do naizmjenične oplodnje. Virnjaci imaju veliku sposobnost regeneracije.

Plošnjaci nametnici

Metilji su plošnjaci nametnici. Zbog toga su i anaerobi (ne trebaju kisik). Bolest koju uzbokuju naziva se metiljavost. Ovči metilj prenosi puž barnjak. Čovjek se može zaraziti ako u organizam slučajno unese začahurenog metilja. Danas postoje lijekovi pa je smrtnost smanjena.

Trakavice su, kao i metilji, nametnici ili paraziti. Tijelo trakavice se sastoji od glave s prijanjaljkama, vrata i niza članaka. U člancima se nalaze sjemenici i jajnici. Najopasnija je trakavica pasja trakavica ili ehinikok. Jajašca se nalaze u izmetu zaraženog psa ili vuka. Ako neka životinja, uključujući i čovjeka, pojedu ta jajašca, trakavica ulazi u krvotok. Najčešće ulaze u ljudski organizam, pogotovo kod male djece, kad si nakon diranja psa djeca ne operu ruke. Trakavica uzima hranjive tvari iz organizma i slabi tijelo. Pasja trakavica može živjeti u čovjeku i do 20 godina.

Trakavica

Metilj

Oblići

Zavojita trihina (u mišićima)

Oblići imaju cilindrično tijelo i mnogi su paraziti koji žive u raznim vrstama biljaka i životinja - domaćina. Dvobočne su simetrije. Tijelo im je obavijeno kutikulom. Ona im je žaštita. Kod oblića je došlo do daljnjega evolucijskog napretka. Usta su na početku probavne cijevi, a crijevni otvor na njazinu kraju. Takvo se probavilo zove prohodno probavilo. Hrana ulazi kroz usta i u probavilu se djelomično probavi uz pomoć probavnih sokova. Svi neprobavljeni ostaci izlaze u okliš kroz izmetni otvor. I obići imaju vrpčasti živčani sustav. Oblići koji nisu nametnici žive kao razlagači uginulih organizama. Najpoznatiji oblići nametnici su bijela glistica (prljave ruke, neoprano voće), dječja glista (prljave ruke) i zavojita trihina (nedovoljno kuhano i pečeno ili sušeno svinjsko meso koje je zaraženo).

Mekušci

Mekušci su beskralježnjaci mekana tijela. Kod većine je prekriveno tkivom koji se naziva plašt. Nakon člankonožaca, mekušci su druga najveća grupa beskralježnjaka s oko 130 000 vrsta. Neki mekušci spadaju pod najinteligentnije životinje u svijetu beskralježnjaka. Dijele se na puževe, školjkaše i glavonošce. Žive na moru, kopnenim vodama i kopnu. Izgledaju raličito, ali imaju mnoga zajednička svojstva. Svi mekušci imaju stopalo za kretanje. Puževi i glavonošci na prednjem dijelu tijela imaju glavu. Unutarnji su organi smješteni u plaštanoj šupljini. Mekušci imaju krvotok, što je napredak kod životinja. Krv u optjecaju tjera jednostavno srce. Krvne se žile nalaze unutar tijela, ali im krv ne teče samo kroz njih. Takav se krvotok zove otvoren krvotok.

Puževi

Puž vinogradnjak

Tijelo im je asimetrično. Imaju jednodjelnu ljušturu najčešće u obliku spiralne kućice. Puževi golaći nemaju kućicu. Tijelo puža izvana je prekrivenom jednoslojnom kožom bogatom žljezdanim stanicama koje luče sluz koja im pomaže pri kretanju. Zato ostaje sluzavi trag. Na glavi puž ima 2 para ticala. Na velikima su oči, a na malima je osjet za opip. Puževi imaju prohodno probavilo. Hranu puž prgriza, struže i usitnjava trenicom, hitinskom membranom sa zubićima. Dišu 
"plućima". Dvospolci su. Oplode se spajanjem stopala. Kako rastu puževi, tako rastu i njihove kućice.

Školjkaši

Bezupka

Tijelo školjkaša je dvobočno simetrično. Potpuno je prekriveno plaštem i nalazi se zatvoreno između dviju ljuštura koje zovemo školjka. Glava školjkaša se ne razvija. Najviše školjka ša provodi polusjedilački način života. Dišu škrgama. Većina je razdvojenog spola. Oplodnja je vanjska, u vodi. Ličinka pliva. Prstac i plemenita periska su zakonom zaštićeni školjkaši. Bezupka je slatkovodni školjkaš.

Glavonošci

Indijska lađica-živi fosil

Glavonošci su evolucijski vrlo stara skupina mekušaca. Oni su ujedno i najrazvijeniji mekušci, ali i najsloženije građeni beskralježnjaci. Stopalo im je oblikovano u lijevak, koji izlazi iz plaštane šupljine, i krakove, uz pomoć kojih hvataju plijen. Kreću se na "mlazni pogon". Dišu škrgama i imaju zatvoren krvotok, što znači da im krv neprestano teče krvnim žilama. Osim krakova, na glavi imaju usta i velike oči. Njihov je mozak razvijeniji od svih beskralježnjaka. Svi glavonošci su razdvojena spola. U slučaju opasnosti ispuštaju crnilo. Indijske lađice su jedini glavonošci s kućicom. Nisu se                                                              mijenjale nekoliko milijuna godina pa ih nazivamo živim                                                             fosilima.

Kolutićavci

Kolutićavci su izduljene životinje podijeljenog tijela na kolutiće ili segmente. Obuhvaćaju gujavice i mnoge vrste koje žive u slatkim vodama i moru. Tijelo im je izvana prekriveno kožom. Za kretanje su im potrebni mišići i četine (jake dlake, bočno). Kreću se valovitim kretanjem. Unutar svakog kolutića kod gujavice ponavljaju se isti organi. Krvožilni im se sustav sastoji od dvije krvne žile (leđne i trbušne). Imaju zatvoreni krvožini sustav. Krv im je crvene boje zbog hemoglobina. Imaju ljestvičast živčani sustav i prohodno probavilo. Gujavica diše vlažnom kožom. 

Dvospolci su, ali ipak trebaju partnera s kojim izmjene muške spolne stanice. Imaju mogućnost regeneracije. Vrlo su važne kod stvaranja humusa jer prozračuju zemlju i mješaju slojeve zemlje. Pijavice se hrane krvlju drugih živih bića. Izlučuju hirudin (tvar protiv zgrušavanja krvi) pa se koristi i u medicini. 

Građa gujavice

Članonošci

Člankonošci su najbrojnija skupina beskralježnjaka. U člankonošce ubrajamo kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge. Noge su im sastavljene od članaka (odakle im ime). Kukci na prsima imaju 6 nogu (3 para) i većina ih ima 1 ili 2 para krila za letenje. pauci imaju 8 člankovitih nogu, a rakovi najčešće 10 nogu za hodanje ali i noge za plivanje na zatku.

Člankonošci imaju dvobočnu simetriju tijela. Tijelo im prekriveno čvrstim zaštitnim omotačem od hitina. On spriječava isušivanje životinje. U rakova je vanjski oklop pojačan vapnencem. Moraju se presvlačiti tj. zamijeniti vanjski tjelesni pokrov kada im postane premalen. Tijelo im je podijeljeno na glavu, prsa i zadak. U rakova su glava i prsa spojena u glavopršnjak. Člankonošci imaju ljestvičast živčani sustav, otvoreni krvotok i razdvojenog su spola. Neki su prenosnici bolesti. 

Škorpioni imaju otrovnu bodlju.

Vanjska građa škorpiona

Kukci

Tijelo kukaca je podijeljeno na glavu, prsa i zadak. Na glavi im se nalaze složene oči, ticala i usni organi. Složene se oči sastoje od mnogo malih okašaca. Svako okašce stvara svoju sliku pa vide mozaično. Ticala im služe kao osjetila kojima pronalaze hranu ili partnera. Neki su mesožderi, neki biljožderi, a neki sišu krv. Zbog toga imaju i različite usne organe. Mogu biti za grizenje, lizanje, bodenje i sisanje.

Vanjska građa pčele

Na prsima imaju noge i krila. Kroz krila i tijelo prolaze cjevčice koje se zovu uzdušnice. One započinju otvorima, odušnicama na površini zatka.

Počinju život kao jaje zatim postaju ličinke. Kod nekih se dalje razvije kukuljica (npr. leptir), dok kod nekih (npr. skakavac) kukuljice nema, već je odmah sljedeće odrasla jedinka. Preobraze sa kukuljicom se nazivaju potpune preobrazbe, a one bez kukuljice nepotpune preobrazbe.

Neki kukci žive u zadrugama (ženke-radilice, mužjaci-trutovi, matice). Imaju važan dio u hranidbenom lancu. Oprašivači su važni za opstanak biljaka.

Pauci

Unutarnja građa paukova

Pauci, zajedno sa škorpionima i grinjama spadaju u skupinu člankonožaca koju nazivamo klještari. Glava i prsa su spojeni. Na glavi se nalaze jednostavne oči. Ovisno o vrsti, može ih biti 4-8. Tijelo im je prekriveno hitinskom kutikulom na kojoj su dlačice. Pauci su grabežljivci, plijen hvataju mrežom. Kad se plijen zalijepi za mrežu, usmrćiju ga otrovom. Zatim ispuste probavne sokove te isišu omekšane dijelove tijela. Dio probave događa se izvan tijela jer jedu hranu isključivo u tekućem obliku. Dišu uzdušnicama. Pletu mreže uz pomoć predljive bradavice na zatku. Korisni su jer jedi kukce i time održavaju ravnotežu. Vrlo ih je mali broj opasan za ljude.

Rakovi

Rakovi žive u moru i slatkim vodama te dišu škrgama. Tijelo im je podijeljeno na glavopršnjak i zadak. Tvrdi oklop na tijelu im onemogućuje rast. Zato se presvlače, odbace stari oklop, a onda im naraste novi, veći. Imaju 2 para ticala. Nepotrebne, štetne tvari izbacuju ticalnim žlijezdama. U nekih se rakova nalaze kliješta kojima drže plijen ili partnera tijekom parenja. Često hodaju unatrag, a neki se kreću postrance.

Vanjska građa raka

Stonoga

Stonoge

Tijelo stonoga je kolutićavo. Na kolutićima se nalazi 1 ili 2 para nogu. Ukupno mogu imati više od 100 nogu, a pojedine vrste i do 200. Za razliku od kolutićavaca, stonoge nemaju unutarnju kolutićavost tijela. Dišu uzdušnicama, žive na vlažnim mjestima i uglavnom su noćne životinje. Neke se na dodir saviju u kuglu.

Bodljikaši

U bodljikaše ubrajamo ježince, trpove, zvjezdače i zmijače. Većinom su slabo pokretni i žive na morskom dnu. Tijelo im je zrakaste simetrije. Ispod tanke kože njihova tijela nalazi se unutarnji potporni sustav građen od vapnenastih pločica. Svi bodljikaši imaju vodožilni sustav. Kao što samo ime kaže, vodožilnog je sustava glavni dio voda. Vodožilni sustav služi i kao osjetilo. Dišu škrgama.

Crni ježinac

Ježinci

Hrane se manjim životinjama i njihovim ostacima s morskog dna. Usta su im na donjoj strani tijela. Iza usta je jednostavno probavilo, a izmetni otvor nalazi se na gornjoj strani čahure. Razdvojenog su spola. Nakon oplodnje se razvija ličinka. Ona je pokretna i ima dvobočnu simetriju tijela. Iz nje se razvije odrasli oblik. Imaju sposobnost regeneracije.

Običan trp

Trpovi

Trpovi su životinje u obliku kobasice koji pužu po morskom dnu skupljajući hranu vijencem perastih lovki. Žaštićeni su svojom čvrstom kožom i kosturom vapnenastih pločica. U nekim slučajevima opasnosti, okrenu stražnji kraj prema napadaču i izbacuju splet ljepljivih niti.




Zvjezdače

Crvena zvjezdača

Na cijelom svijetu postoji oko 1 500 vrsta zvjezdača. Većina ih ima 5 krakova, ali neke ih imaju i do 50. Krakovi nekih zvjezdača toliko su kratki da one izgledaju poput peterostranih jastučića. Imaju sposobnost regeneracije. Zvjezdače se hrane školjkašima. Prime ih krakovima i nožicama otvaraju školjku. Kad se otvori, zvjezdača kroz pukotinu uvlači želudac i probavlja tijelo žrtve.





Zmijače

Kvrgava zmijača

Zmijače izgledaju poput zvjezdača, ali su mnogo tanje i brže se kreću. Krakovi su im spojeni na maleno diskoliko tijelo. Krakovi su vrlo pokretljivi, ali se lako otkinu kad ih se dotakne. Mnoge su zmijače stanovnici dubokih mora, ali neke (npr. dlakava zmijača) žive u blizini obale. Hrane se ostacima životinja ili malim česticama koje padaju na dno iz gornjih slojeva vode.